Sunday, April 15, 2012

Rasaun 10 Tamba sa Taur Matan Ruak (TMR) sei sai Presidente Ideal ba Timor Leste

Husi: Josh Trindade

1.      TMR Timoroan nebe komprende ‘Timoroan nia Susar no Terus’

TMR laos deit ema nebe ‘makan garam’ iha Timor Lorosa’e maibe nia mos senti ona maek nia katar, koto moruk no akar. Signifika katak TMR iha esperiensia no kuinhesementu nebe klean kona ba sosiedade Timor ho ninia situasaun no problema sira nebe sira infrenta. Lider barak mak laiha abilidade ida ne’e. So Timoroan nebe mak senti duni terus Timoroan ninia lolos mak bele iha senti ida ne’e ho nia fuan. Iha lider barak temi kona ba Timoroan nia terus no susar. Maibe sira temi iha ‘ibun-tutun’ deit hodi dada povu nia simpatia atu vota ba sira. Lider sira hanesan ne’e, so bele koalia Timoroan nia terus no susar maibe sira la sente liafuan ida ‘susar no terus’ ninia sintidu lolos ba Timoroan.

TMR, wainhira koalia kona ba Timoroan nia susar no terus, laos ho ibun-tutun deit, maibe nia sente ho ninia laran saida mak ida ne’e. TMR iha abilidade hodi relata ba Timoroan nia terus no susar tamba karakter no kapasidade nebe nia iha agora, produs husi susar no terus nebe Timoroan hotu esperiensia ona. Nia mai husi familia nebe kiak husi foho neba. Husi ki’ik (tinan 4) kedas, nia tenke sai husi uma iha Baguia ba  hela ho nia Tiun sira iha Dili. Otas sei joven hela, nia tama ona iha FALINTIL hodi funu hasoru inimigu. Entaun husi esperiensia sira ne’e, wainhira ita koalia kona ba ‘Timoroan nia susar no terus’, nia laos deit hare ho matan, maibe nia senti ho ninia fuan.

2.      TMR la uja ‘biban iha dalan klot’ iha krise 2006 hodi halo kudeta no sai ditadura

Iha ema barak akuza TMR dehan nia mak responsabliza ba Krisi 2006. Maibe ida ne’e la los tamba momentu neba nia halo decisaun ‘militar’ laos decisaun ‘politika’. Decisaun militar katak ‘semak kontra regras militar nia tenke sai’.

Iha ema balun akuza katak nia iha tendencia atu sai ditadura. Ema sira nebe hasai liafuan ida ne’e mak ‘lawan politik’ TMR nia no ema sira nebe la kuinhese personalidade TMR nia. Se  TMR hakarak sai ditadura karik, nia halo tiha ona iha durante krise 2006/7. Se nia hakarak sai ditadura karik, nia la presija hakolen an hodi resigna an husi nia kargo nudar ema numeru 1 iha F-FDTL depois mak tuir fali eleisaun, depois se manan eleisaun karik sei sai ditadura. Se TMR hakarak sai ditadura, nia halo tiha ona ‘kudeta’ iha momentu dalan klot hela. Entaun akuzasaun sira ne’e la los.

3.      TMR Hakarak sai ‘Servi Nain, laos Ukun Nain’

TMR hanesan lider ida nebe uniku tebtebes. Nia iha karisma nudar lider ideal ba nasaun Timor Lorosa’e. Nia iha kualidade lideransa nebe Timoroan sira presija. Kualidade nebe nia iha nudar lider diak ida mak hanesan, ‘TMR ema nebe hatene hakraik an, fo ejemplu diak ba Timoroan seluk, hatene hakoak no halibur ema hotu, koko bebeik atu kompriende situasaun, bele rona opiniaun husi parte hotu, nia la gava an dehan nia mak hatene buat hotu, no nia hakarak atu ‘servi’ povu laos atu ‘ukun’’. So kolonialista deit mak hakarak ukun, maibe Timoroan tenke hatene ‘servi’, tamba TMR kompriende katak atu sai presidente republika lolos nia atu “Sai atan ba povu”. TMR ‘servi nain, laos ukun nain’.

4.      TMR iha vontade diak atu desenvolve Timoroan sira nia Kapasidade

Iha dokumentu dekralarasaun simu kandidatura ba Presidente Republika ba Periodo 2012-2017, TMR deklara katak nia sei “dudu prosesu tranzisaun jerasional hodi fo auto-konfiansa ba foinsa’e sira hodi hamrik ba oin iha areas hotu-hotu”. Ida ne’e evidensia ida nebe harudu katak TMR hakarak loke dalan luan ba Timoroan tomak, liuliu foinsa’e sira atu partisipa iha prosesu konstrui nasaun-estadu. TMR kompriende katak, atu hadia Rai Timor, papel no kontribusaun Timoroan tomak esensial tebtebes. Nia fo valor as tebtebes ba Timoroan sira nebe produs ideia diak ba rai ida ne’e. Laos hanesan lider balun nebe la gosta wainhira hare Timoroan ruma iha matenek no iha kapasidade.

TMR nia objetivu ida mak atu loke dalan hodi produs Timoroan nebe matenek atu desenvolve rai ida ne’e. Neduni, TMR mai atu loke dalan ba jerasaun foun, laos atu taka dalan ba sira ou atu hela metin no sai ditadura hanesan ema akuza nian.

5.      TMR Sei Halao ninia Knar Lolos tuir Konstituisaun nia Mandatu

TMR kompriende katak, atu sai presidente ninia poder tuir Konstituisaun RDTL limitadu tebtebes. Nia sei koko atu halao deit knar sira nebe defini ona iha Konstituisaun husi artigu 74 to’o iha 89. Nia sei la interfere servisu orgaun soberania seluk hanesan Governu, parlamentu no justica nian.

Maibe se ema hili TMR sai Presidente iha periodo ida ne’e, Nia sei servisu ho orgaun soberania sira seluk hodi hadiak povu nia moris. Ejemplu, nia labele halao knar Governu nian hodi hadiak povu nia moris, maibe nia bele innfluensia orgaun soberania sira seluk hodi kria lei no politika hodi loke dalan ba povu nia moris diak. Vota ba TMR!

6.      TMR sei servisu ho parte hotu-hotu nebe iha hanoin diak atu desenvolve TL

“Hau mai atu halibur laos hafahe, se hafahe hau la mai”. Liafuan ida ne’e TMR hasai iha okasion barak. Sintidu katak, TMR sei servisu ho parte hotu nebe iha hanoin no planu diak ba povu nia moris diak.

Vantajem diak ida ba TMR mak nia kandidatu independente laos mai husi partidu ida, mesmu iha prtidu barak suporta nia husi kotuk. Nudar kandidatu independenti, ida ne’e sei hamamar nia hodi servisu hamutuk ho parte hotu-hotu. Evidensia hatudu katak, seidauk sai presidente mos nia halibur ona ema barak. Ejemplu, iha ninia Ekipa da Vitoria (Tim Sukses), iha barak husi parte oioin mak servisu ba nia. Iha representante husi CNRT, FRETILIN, PD, PSD, PDN, CPD-RDTL, Sagrada Familia, grupu intellektual, nsst. Grupu ou individual sira nebe uluk inimigu malu, agora sira dame malu tamba suporta TMR ba presdiente republika. Nudar ejemplu ida, CPD-RDTL durante ne’e lakohi rejistu sira nia an atu tuir eleisaun, maibe tamba sira lakohi lakon sira nia vota ba TMR, entaun sira agora rejistu hotu ona. Ida ne’e evidensia ida nebe hatudu katak TMR sei hakuak parte hotu no ema sira nebe durante ne’e marjinaladu. Iha TMR nia Ekipa da Vitoria, iha individual sira nebe iha influensia barak ho masa hanesan Sr. Lekisera, Sr. Aitahan Matak, Sr. Railos, nsst.

7.      TMR hakarak hadiak relasaun nebe diak entre Timoroan Sira

Prioridade ida husi TMR nia programa mak hadiak relasaun entre grupu Timoroan sira, liu-liu sira nebe hela iha base. TMR iha visaun ida katak, relasaun harmonia entre Timoroan hanesan fator xave iha nasaun ida ne’e tamba, relasaun nebe diak kontribui ba unidade nasional, kontribui ba dame no hakmatek, fo dalan ba desenvolvementu nasional hodi lao ba oin no ida ne’e sei asegura moris diak ba Timoroan hotu.

8.      TMR sei hametin no hamosu unidade no identidade nasional ba Timoroan sira

Unidade hanesan fator xave ida nebe nasaun persija hodi garantia prosesu desenvolvementu nasioanl. Unidade entre Timoroan agora dadaun iha nivel nasional fraku tebtebes. Nune’e objetivu ida husi TM mak sei promove valor unidade nasional sira hanesan ‘unidade iha diversidade nia laran’. Iha kontextu unidade nasional, TMR mos planu atu hamosu filosofia nasaun ninia hodi fo matan dalan ba desenvolvementu nasional. Unidade nasional sei sai hanesan politika nasional ida. TMR mos sei loke dalan ba konstrusaun identidade nasional. Se TMR sai presidente karik, nia sei fo spasu ba fonsa’e sira atu espresa sira nia an iha dalan nebe positivu, atu nune’e sira bele desenvolve talentu pesoal nebe sira iha.

9.      TMR Luta ona ba Rai Timor Tinan 36. Fo an ba Timor no terus hamutuk ho povu ida ne’e

TMR hanesan ema Timoroan ida nebe lori rasik ninia krus durante luta iha ailaran. Ho ninia terus no sofrementu durante luta iha ailaran, nia iha lejitimidade atu sai presidente no serve povu no rai ida ne’e. Ninia sakrifisiu ba rai no povu ida ne’e provas tiha ona. Nia hatudu ona ninia vontade diak ba povu ida ne’e. Nia sei sai presidente ida nebe diak ba povu, no sei lori povu ida ne’e ba dalan diak no moris diak. Ita ida-idak bele konta rasik ninia kontribusaun durante funu hasoru Indonesia iha 24 anos nia laran. Nia fo ona nia vida ba rai Timor hamutuk tinan 36. Agora nia hakarak fo an hodi servisu ba rai ida ne’e tinan 5 oin mai nudar presidente republika.

10.  TMR hatene kultura Timoroan nia

Tamba sa ida ne’e importante? Atu sai servi-nain nebe diak, kestaun ida ne’e importante tebes. Kompresaun TMR nebe diak kona ba kultura Timoroan nia sei hamamar nia hodi halao ninia servisu rasik. TMR iha Uma Lulik rasik. Ida ne’e hatudu katak, nia senti orguilhu nudar Timoroan. Wainhira nia kompriende kultura Timoroan nia, signifika katak nia mos komprende lolos saida mak Timoroan nia karakter, sira nia mehi no problema nebe sira infrenta.

Iha rasaun barak tamba sa Timoroan sira tenke fo fiar ba TMR hodi lori no servi rai ida ne’e iha tinan 5 mai. Vota ba TMR signifika vota ba moris diak no futuru diak, laos deit ba ita nia jerasaun agora, maibe ba mos ba jerasaun aban bainrua.

VOTA BA TMR!